Stečajem se smatra „smrt“ poduzeća u Republici Hrvatskoj, odnosno prestanak njegovog poslovanja, a završni događaj u tom postupku je konačno rješenje poslovnog subjekta koji radi određenih financijskih poteškoća nije u mogućnosti nastaviti sa svojim daljnjim poslovanjem i obavljanjem gospodarske djelatnosti. Kako bi spriječili nepredvidivost financijskih problema i rizika poteškoća s kojim se suočavaju poslovni subjekti u RH potrebno je pravovremeno poduzeti sve mjere za otklanjanje financijskih poteškoća i vrlo je bitno da su poduzete na vrijeme i u dobroj vjeri. Posebnost stečaja očituje se u broju i ovlaštenju tijela stečajnog postupka i svakim novim zakonom donosi detaljnija uređenja, sastav i vlast. Stečajnim postupkom osim negativnih posljedica kao što je kraj društva imamo i one pozitivne kao što su preoblikovanje društva i nastavak njegovog poslovanja na tržištu koje se očituju u uspješnost i dobrom funkcioniranju pojedinih zakonskih rješenja. Njegov oporavak i daljnje nastajanje moguće je kroz restrukturiranje u stečajnom postupku u kojem se provodi stečajni plan nakon čega se poduzeće može vratiti u stabilno stanje. Stečajnim zakonom uređena je procedura pokretanja i provođenje stečajnog postupka, kao i pretpostavke za otvaranje stečajnog postupka, predstečajni postupak, pravne posljedice, stečajni plan, funkcije osoba koje sudjeluju u stečajnom postupku i sami sudionici, a čija će analiza, radi boljeg razumijevanja samog postupka biti izvršena u nastavku.